Milutin Vujić , rođen 1932. godine u Podgradce , govori o degradaciju jevrejskih radnika u pilani. Ustaše ga zatvorili u logoru Staroj Gradiška , a potom logora i selo Mlaka, svedoci ubistva njegove tetke od strane ustaša u Jablanac kada je pokušala da popije vodu iz rijeke Save, smrt četvoro dijece tokom prevoza do Jastrebarskog logora u kola, preseljenja u Gornju Reku, rasprostranjene bolesti , glad i smrt, živio u hrvatsku porodicu u Koprivnici do kraja rata.
Desa (Reljanović) Drevenšek
Ja sam Drevenšek, udato, a devojačko Reljanovic, selo Vojskova. Došla sam za Beograd. Došla sam u Beograd sa svojih 17 godina, počela da radim. Radila sam i u 23-oj- 24-oj godini, sam se i udala, stvorila porodicu, i evo tu sam gde jesam…
Rođena sam u, to je nekad bila Bosanska Dubica, a sad je Kozarska. Ja sam se rodila u selu Vojskova, nedaleko od Dubice. Tu nas je zatekao rat. Bila sam sa majkom, sestrom i mlađim bratom – bebom, i ostalim članovima porodice, dedom, stricem i tetkama. Sve su ih oterali u Jasenovac.
Miloš Blagojević
Miloš Balojević rodom iz selo Pucari
Ostoja Slijepčević
Preživeli Jasenovac Ostoja Slijepčević rodom iz sela Turjak.
Ostoja Slijepčević je svedočio ubistvo svoje bake.
Njegova 11-godišnja sestra Danica je dobila izuzetnu kaznu za pokušaj bekstva, živa je bila bačena u peć u tvornici cigle Jasenovac.
Boško Jugović
Boško Jugović rodom iz sela Pucari.
Boško koji je imao 5 godina priča nam na engleskome svoje doživljaje u drugom svijetskom ratu.
Milovan Zeljić
Milovan Zeljić rodom iz sela Sjeverovci. Bio nekad borac u Partizanima, priča nam svoje doživljaje.
Vida Reljanović, 3 avgust, 2011, Vojskovo (Republika Srpska)
Drago Španović, Vrbaška
Milutin Vučkovac, Gornji Podgradci
GRADIŠKA – Preživjeli logoraš sistema ustaških logora Jasenovac Milutin Vučkovac (87) iz Gornjih Podgradaca kod Gradiške izjavio je da je u filmu “Dara iz Jasenovca” prikazana istina o zločinima u Jasenovcu i istakao da je značajno da ovo ostvarenje pogledaju mladi, ali i buduće generacije kako se takvo zlo više nikada ne bi ponovilo.
Za mene su potresne scene iz ovog filma, koje sam ponovo proživio. Potrebno je da se i ubuduće prikazuju slični filmovi da se svjetska i domaća javnost upozna sa razmjerama ustaških zločina. U filmu je prikazana samo jedna pojedinost i sve je tačno tako bilo, ali je u stvarnosti bilo mnogo teže i gore – rekao je Vučkovac Srni.
Vučkovac kaže da su za njega posebno potresne scene iz filma kada su ustaše prevozile logoraše vagonima, jer je i on kao sedmogodišnjak 1942. godine svoju sestru penjao u vagon kako bi se mogla prebaciti iz Zagreba do Jastrebarskog i spasiti od sigurne smrti.
– Važno je da ovaj film, koji svjedoči o ustaškim zločinima, vide mladi ljudi i nove generacije koje će doći kako se takvo zlo nikada više ne bi desilo i ponovilo”, istakao je Vučkovac.
Vučkovac svjedoči da je kao sedmogodišnjak iz Gornjih Podgradaca potjeran u Gradišku, a zatim u Staru Gradišku, Mlaku, Jablanac, Zagreb i Jasterbarsko.
On kaže da su po dolasku u Jasenovac ustaše odmah odvojile djecu od majki i prebacile ih u Zagreb, a zatim u Jastrebarsko i Jasiku, gdje je bilo na hiljade srpske djece koje su spavale po nekim njivama uz tadašnju ciglanu.
– Najčvršći su uspjeli da prežive Jasenovac i Jastrebarsko. Najteže nam je bila glad, žeđ i hladnoća. Kada smo mi iz Jastebarskog trebali biti dodijeljeni nekim hrvatskim seljacima u to vrijeme, došla je moja strina i tetka koje su mene i još nekoliko djece izbavile iz logora – istakao je Vučkovac.
On kaže da se sjeća da je Dijana Budisavljević u to vrijeme spašavala srpsku djecu iz ustaških logora, te da se molio Bogu da dođe i do njih, ali da se to, ipak, nije desilo.
Milutin Vučkovac je penzioner, ugledni banjalučki ginekolog, te predsjednik Nadzornog odbora Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Banjaluka.
Film “Dara iz Jasenovca” reditelja Predraga Antonijevića prikazan je sinoć na RTS i RTRS i sniman je na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša.
Ovo je prvi igrani film na temu hrvatskog ustaškog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu.
Ova drama osvrće se na period Drugog svjetskog rata, kada poslije velike ustaško-njemačke ofanzive na Kozari, lokalno stanovništvo masovno završava u ovom koncentracionom logoru.
Antonijević je najavio da će nakon filma, u istoimenoj seriji priča biti proširena i događajima koji se odnose na operaciju “Oluja”, kao nastavak priče o srpskom stradanju i egzodusu iz Hrvatske, započetom tokom Drugog svjetskog rata.
Miloš Ćirirć, Gornji Podgradci
Miloš Ćirić ne zna ni tačnu godinu rođenja jer je za vreme Drugog svetskog rata uništena dokumentacija .Rođen je u Gornjim Podgradcima. Njegov otac Vojislav, zarobljen kao ranjenik u Vitlovskoj, preživeo je Aušvic gde se prijavio kao „šnajder“ u jednu od tamošnjih „radnih komandi“. Nejač iz velike porodične zadruge njegovog dede Tome, zajedmo sa hiljadama drugih zarobili su Nemci, slikali ih i posle tri dana držanja u provizornom logoru — predali ustašama.
Miloš se dobro seća pasjih uslova života u Jablancu, koji je buo sastavni deo jasenovačkog sistema logora, upravo namenjen slabima i nejakima.Seća se kako je tri puta izbegao „kupljenje“ dečaka u kamione koji su završili u Jasenovcu, Sisku i Jastrebarskom i kako mu je majka, kad su ustaše naredile da svi krenu, savetovala da ispruži vrat ako ga budu klali. Stajao je pred žicom prepunog logora u selu Jasenovac dok su ustaše deo njegove grupe ubijali mitraljezima.Seća se beskrajne vožnje u stočnim vagonima od Jasenovca do Slavonske Požege, razdvajanja od majke i kako njega niko nije hteo jer je bio suviše mali da bi mogao ozbiljno da radi na poljoprivrednom imanju nekog od slavonskih domaćina.
Posle kratkog vremena, srpska nejač raspodeljena po porodicama u okolini Pleternice, završila je u logoru Bekteš pod Krndijom. Nećemo da hranimo Srbe — bila je presuda lokalne vlasti NDH. Miloša je od sigurne smrti od gladi spasao Ferda Rek, folksdojčer i oficir SS-a u čijoj porodici je ostao do kraja rata i koju i danas smatra svojom. Ubijeni su Milošev deda i Miloševe sestra i majka, zajedno sa 112 Čirića iz Velikih Podgradaca.
Među ubijenim civilima iz Miloševe šire porodice bilo je 48 dece mlađe od 14 godina.
POTKOZARJE 