Kozara u oslobodilačkom ratu

Događaji

25. 7. 1941 U s. Orlovcima (na pl. Kozari), pod rukovodstvom sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Bos. krajinu, održan prošireni sastanak sreskih vojnih poverenika za Prijedor, Bos. Novi i Bos. Krupu, na kome je preneta direktiva CK KPJ za dizanje ustanka, razrađen plan priprema i prvih akcija, formirano više pripremnih grupa (odreda). Imenovani su sreski vojni štabovi za Prijedor, Bos. Novi i Bos. Dubicu, a Osman Karabegović i Mladen Stojanović su sačinjavali neku vrstu regionalnog (operativnog) štaba za čitavu Kozaru.

29. 7. 1941 U s. Međuvođu (na pl. Kozari), na sastanku partijskog rukovodstva za Bos. Dubicu, po direktivi sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Bos. krajinu, formiran Sreski vojni štab za Bos. Dubicu, preneta direktiva za početak ustanka i određena prva akcija za sutradan (međutim, do prvog sukoba je došlo istog dana, pri kraju samog sastanka).

30. 7. 1941 Partizanske pripremne grupe sa Kozare, praćene nenaoružanim narodom, izvršile prve akcije. Tog i idućeg dana su zauzele Bos. Kostajnicu, napale Bos. Dubicu i uništile postrojenja i žičaru rudnika uglja u Lješljanima [Zbog uništenja rudnika u Lješljanima, Novsko-Lješljansku grupu (odred) pohvalio je VŠ NOP odreda Jugoslavije.], žand, st. Knežicu, ž. i žand. stanice Dobrljin, Rudice, Svodnu, Dragotinju, opštine Brezičane i Veliko Palančište i na više mesta pokidale železničku prugu Prijedor – Bosanski Novi – Sunja.

13. 8. 1941 Iz zasede na ulazu u s. V. Palančište, delovi 2 (Kozarske) partizanske čete za Bos. krajinu razbili jednu kombinovanu nemačko-ustašku kolonu jačine čete i naterali je na povlačenje u Prijedor.

15. 8. 1941 U s. Međuvođu (kod Bos. Dubice), pod rukovodstvom člana Oblasnog komiteta KPJ za Bos. krajinu, održano savetovanje dvadesetak rukovodilaca ustanka u srezovima Prijedor, Bos. Novi i Bos. Dubica. Pretresani stanje u odredima i rezultati prvih borbi; kritikovani taktika frontova i nevršenje diverzija; formirano jedinstveno rukovodstvo – Štab 2 (Kozarske, Prijedorske) partizanske čete za Bos. krajinu; postavljeni zadaci: formiranje više udarnih odreda (grupa) po ugledu na već formiranu udarnu desetinu, brže naoružanje itd.

18. 8. 1941 Četiri ustaška i domobranska bataljona, ojačana manjim nemačkim delovima, napadom iz Prijedora, Lješljana, Blagaja, Dobrljina, Kostajnice i Dubice probili frontove kozarskih ustanika, zauzeli sva sela ispod Kozare i u njima izvršili brojna ubistva, pljačke i paljevine u cilju zastrašivanja stanovništva. Po naređenju Štaba 2. partizanske čete za Bos. krajinu, u duhu odluka savetovanja u Međuvođu, naoružani borci su se, posle žilavih petodnevnih borbi, povukli u planinu Kozaru.

10. 9. 1941 Na Lisini (na pl. Kozari), pod rukovodstvom Štaba 2. partizanske čete za Bos. krajinu, održano šire vojno-političko savetovanje, na kome je razmotrena situacija posle napuštanja frontova, izvršena reorganizacija jedinica (umesto pet partizanskih odreda formirana Prijedorska, Dubička i Novskolješljanska partizanska četa) i puna preorijentacija na partizanski način ratovanja, a Štab čete se preimenovao u 2. štab četa (nešto kasnije u Štab Kozarskog NOP odreda).

25. 9. 1941 Na Pastirevu (kod Bos. Kostajnice) Štab Kozarskog NOP odreda sazvao veliki narodni zbor i održao smotru svoje jedinice (300 boraca). Tom smotrom je završen period jednomesečnih priprema i organizacionog učvršćenja Kozarskog NOP odreda.

29. 9. 1941 Druga četa Kozarskog NOP odreda razoružala posadu žand. st. Draksenić (kod Bos. Dubice).

0. 10. 1941 Po naređenju GŠ NOP odreda za BiH, u smislu stoličkih odluka, Kozarski NOP odred (2. partizanska četa za Bos. krajinu) preimenovan u 2. krajiški NOP odred.

0. 10. 1941 Formiran OK KPJ za Kozaru. (Nosio i nazive: OK KPJ za Prijedor, -za teritoriju 2. krajiškog NOP odreda- i za Prijedor, Bos. Novi, Bos. Dubicu i Bos. Gradišku.)

30. 10. 1941 U s. Kozarci (kod Novske) NOP odred -Matija Gubec- napao i razoružao seosku stražu.

24. 11. 1941 Jedna četa 2. krajiškog NOP odreda spalila pilanu kod Kozarca i porušila 5 mostova na putu Kozarac-Mrakovica.

25. 11. 1941 Jače domobranske i nemačke snage (ojačani domobranski 5. i IX. pešadijski puk, nemački 369. legionarski puk i manji delovi ustaša, žandarma i nemačke 718. pešadijske divizije) izvršile koncentričan napad na 2. krajiški NOP odred. Odred je veštim manevrima izbegao sudare sa jačim snagama i zabacio se neprijatelju za leđa. Neprijatelj je prokrstario celu Kozaru i vršio represalije, pobivši preko 200 seljaka. Trećeg dana napad je obustavljen, a na Kozari je ostavljeno više manjih posada.

26. 11. 1941 Kod s. Jablanice (blizu Bos. Gradiške) ustaše naterale u reku i pobile oko 170 seljaka pohvatanih u napadu na pl. Kozaru, a oko 200 dečaka i devojčica odvele u Dubicu.

0. 12. 1941 Na konferenciji članova KPJ 1. bataljon 2. krajiškog NOP odreda i sa terena izabran SK KPJ za Bos. Novi u sastavu OK KPJ za Kozaru.

5. 12. 1941 U tročasavnoj borbi na Mrakovici (na pl. Kozari) delovi 2. krajiškog NOP odreda gotovo potpuno uništili 2. bataljon domobranskog 11. pešadijskog puka. Zarobljeno 190 a ubijeno preko 90 domobrana. U borbi poginuo član OK KPJ za Kozaru Dragoja Miljatović Švarc, narodni heroj.

16. 12. 1941 U kratkoj borbi na Turjaku (na Kozari) delovi 2. krajiškog NOP odreda zarobili četu domobranskog 1. pešadijskog puka.

21. 12. 1941 Na Širokom brijegu (na pl. Kozari) održano vojno-političko savetovanje OK KPJ za Kozaru i 2. krajiškog NOP odreda: izvršena analiza rada od početka ustanka, kao i stanja u tom odredu i u pozadini; ukazano na taktička iskustva iz dotadašnjih borbi; postavljeni zadaci u pogledu formiranja rezervnih (omladinskih) četa, učvršćenja NO odbora, rada sa ženama i omladinom, čišćenja destruktivnih elemenata; doneta odluka da se jedinice reorganizuju u tri bataljona (što je krajem meseca i izvršeno).

2. 1. 1942 Između Prijedora i Kozarca 1. četa 2. bataljona 2. krajiškog NOP odreda porušila železničku prugu, srušila oklopni voz i zarobila 16 domobrana.

18. 1. 1942 Delovi 2. krajiškog NOP odreda zauzeli i zapalili ž. st. Kozarac (na pruzi Banja Luka – Prijedor) i razoružali vod domobrana.

25. 1. 1942 Delovi 2. krajiškog NOP odreda zauzeli veći deo Kozarca i spalili arhive u državnim ustanovama, ali posadu nisu likvidirali.

7. 3. 1942 U s. Podgradcima (kod Bos. Gradiške) održana okružna konferencija SKOJ-a za Kozaru. Izabran je OK SKOJ-a za Kozaru i prenete su direktive PK SKOJ-a za formiranje organizacija NOSOBiH.

16. 3. 1942 Ojačani 2. bataljon 2, krajiškog NOP odreda zauzeo Kozarac, uništivši posadu, četu domobrana i vod žandarma.

23. 3. 1942 Na planini Kozari, na vojno-političkom savetovaniu OK KPJ za Kozaru i 2. krajiškog NOP odreda, pod rukovodstvom člana Povereništva KPJ za Bos. krajinu, doneta odluka da se u sastavu 2. krajiškog NOP odreda formira Udarni (protivčetnički) bataljon.

25. 3. 1942 U s. Čelincu (kod Banje Luke) Operativni štab NOP i DV za Bos. krajinu, po naređenju GŠ NOV i DV za BiH, od Kozarske i Grmečke proleterske čete i Drvarskog proleterskog voda formirao Proleterski bataljon Operativnog štaba NOP i DV za Bos. krajinu.

0. 4. 1942 U s. Meduvođu (na pl. Kozari) formiran SK KPJ za Bos. Dubicu.

0. 5. 1942 Na Vitlovskoj k. (na Kozari) otpočeo rad štamparije Operativnog štaba NOP i DV za Bos. krajinu.

21. 5. 1942 U s. Lamovitoj (na pl. Kozari) od udarnih bataljona 1, 2. i 5. krajiškog NOP odreda formirana 1. krajiška NOU brigada.

7. 6. 1942 Partizanski avion sa pilotom Franjom Kluzcm, uzletevši sa baze u Međuvođu (na pl. Kozari), bombardovao i mitraljirao neprijateljske garnizone u Dvoru na Uni i Bos. Novom i rasturio letke nad njima, nad Bos. i Hrv. Dubicom i Bos. i Hrv. Kostajnicom.

8. 6. 1942 Kod s. Lepenice (na pl. Motajici) nemački bataljon -Princ Eugen- (sastava: 7 četa), četnici i jedan vod domobrana okružili i razbili Proleterski bataljon Operativnog štaba NOP i DV za Bos. krajinu: od 215 boraca ostalo samo 118; veći deo rukovodstva je izginuo ili pri probijanju bio zarobljen i kasnije ubijen, među njima i komandant 4. krajiškog NOP odreda Danko Mitrov Slobodan, komandant Proleterskog bataljona Zdravko Čelar, politički komesar Proleterskog bataljona Esad Midžić i komandant 3. bataljona 4. krajiškog NOP odreda Novak Pivašević, a u prethodnim borbama su poginuli komesar Kozarske čete Proleterskog bataljona Operativnog štaba NOP i DV za Bos. Krajinu Fadil Šerić i bombaš istog bataljona Branko Tubić Jelin, narodni heroji.

10. 6. 1942 Nemačka borbena grupa -Vestbosnien-, sastava: dvanaest nemačkih pešadijskih, jedan tenkovski i jedan pionirski bataljon i dva diviziona artiljerije, pet mađarskih monitora i oko dvadeset pet ustaških i domobranskih bataljona, sa izvesnim brojem četnika i milicionera (ukupno oko 35-40.000 vojnika), podržana od nekoliko eskadrila avijacije, otpočela kozarsku operaciju (koja je trajala do 30. jula), u kojoj je okružila 2. krajiški NOP odred (5 bataljona sa 3.500 boraca, 1 avion, 2 tenka, 2 oklopna automobila i 4-6 topova) s ciljem da ga uništi. Međutim, zahvaljujući herojskom otporu i jedinstvu naroda i jedinica. Odred je, u borbi u okruženju, razbio i uništio desetak neprijateljskih (domobranskih, ustaških i nemačkih) bataljona. Ponesen uspesima, on je tada ocenio da može odbraniti Kozaru. Ali kada je, u pogoršanoj situaciji, preduzeo proboj, on je, opterećen velikim zbegom i brojnim ranjenicima, pretrpeo znatne gubitke; ipak se delom probio a delom, razbijen u manje grupice, izbegao uništenje [Na okružnoj konferenciji KPJ za Kozaru (20. i 21. IX 1942) gubici 2. krajiškog NOP odreda su procenjeni na oko 1700 mrtvih, ranjenih i nestalih, uključujući i 500 ubijenih ranjenika. Neprijateljski gubici su ocenjeni na oko 7.000 izbačenih iz stroja. aplenjeno je preko 2.000 pušaka, 200 p. mitraljeza, 24 minobacača, a uništeno i oštećeno 11 tenkova. Po nemačkim podacima nemačke jedinice imale su 70 mrtvih i 187 ranjenih, a domobranske 475 mrtvih, 725 ranjenih i 510 nestalih, pri čemu nisu uračunati oni domobrani koji su se u međuvremenu vratili u jedinice.]. Do kraja. jula neprijatelj je dvaput prokrstario pl. Kozaru i pl. Prosaru, uništio veći broj ranjenika, sela opljačkao, a nekoliko desetina hiljada stanovnika internirao u logore i preselio ih u druge krajeve.

10. 6. 1942 Delovi nemačke oklopne borbene grupe -Vedel- (dva bataljona motorizovane pešadije, bataljon tenkova i jedan artiljerijski divizion) prodrli iz Banje Luke i zauzeli Prijedor. Iznenađena Komanda mesta, sa zaštitnom četom, velikim brojem građana i pozadinskim rukovodstvima, probila se pod borbom na Kozaru.

3. 7. 1942 U rejonu Planinice (na komunikaciji Prijedor – Bos. Dubica) deo snaga 2. krajiškog NOP odreda razbio jedan nemački i dva domobranska bataljona i sa preko 10.000 izbeglica probio se iz okruženja na Kozari.

4. 7. 1942 Glavnina 2. krajiškog NOP odreda (s ranjenicima i većim delom zbega), pod komandom Operativnog štaba za Kozaru, pokušala da se u rejonu Planinice probije iz okruženja na Kozari. Uprkos obostrano vrlo visokim gubicima, zbog velike nadmoćnosti neprijatelja probio se samo mali broj pojedinaca.

7. 7. 1942 Prva krajiška NOU brigada, 1. krajiški i Banijski NOP odred i manji delovi 2. krajiškog NOP odreda, pod rukovodstvom Operativnog štaba NOP i DV za Bos. krajinu, napali Bos. Novi u cilju rasterećenja ostataka 2. krajiškog NOP odreda okruženih na Kozari. Zbog velike nadmoćnosti nemačko-ustaške posade, uprkos obostrano visokim gubicima, napad nije uspeo.

27. 7. 1942 Po završetku čišćenja pl. Kozare i pl. Prosare nemačka borbena grupa -Vestbosnien- počela čišćenje prostora između luka Sane i Une i komunikacije Bos. Dubica – Prijedor. Glavna kolona ove borbene grupe okružila je na Pastirevu 1. partizanski bataljon i 2. partizansku četu Udarnog bataljona 2. krajiškog NOP odreda, ali su se oni, podeljeni u dve kolone, do 30. jula bez većih gubitaka probili na pl. Kozaru, dok je neprijatelj još nekoliko dana -pročešljavao- prazan prostor.

16. 8. 1942 Vrhovni komandant NOP i DV Jugoslavije Josip Broz Tito izdao uputstvo Operativnom štabu NOP i DV za Bos. krajinu da se pripremi za zauzimanje Bos. Grahova, Mrkonjić-Grada i Jajca u cilju proširenja oslobođene teritorije i stvaranje čvrstog oslonca za preduzimanje dejstva ka San. Mostu, pl. Kozari i r. Uni.

26. 8. 1942 U Jastrebarskom (kod Karlovca) 4. hrvatska NOU brigada napala i razbila domobransku posadu i iz ustaškog logora oslobodila decu (njih 727) pohvatanu prilikom neprijateljske ofanzive na Kozaru, Kordun i Liku. Pored toga, ona je uništila 3 lokomotive i 150 vagona.

18. 9. 1942 Na Karanu (na pl. Kozari) delovi 2. krajiškog NOP odreda razbili jedan odred (jačine čete) domobrana i žandarma, zarobivši 62 vojnika.

20. 9. 1942 Na Kozari, u prisustvu 55 delegata svih ćelija, otpočela dvodnevna okružna konferencija KPJ za Kozaru. Izvršena je detaljna kritička analiza rada i držanja komunista za vreme kozarske operacije; razmotrena je situacija po završetku borbenih dejstava; postavljeni su zadaci: otklanjati posledice i oživljavati borbu.

23. 9. 1942 Na Paležu (na pl. Kozari), od delova 2. krajiškog NOP odreda, formirana 5. krajiška (kozarska) NOU brigada.

0. 10. 1942 Na pl. Kozari poginuo komandant Proleterskog bataljona Operativnog štaba NOP i DV za Bos. krajinu Husein Hodžič Huso, narodni heroj.

19. 10. 1942 Glavnina nemačke 714. pešadijske divizije, sa domobranskim, ustaškim i četničkim delovima (preko 10 bataljona), otpočela koncentričan napad (poduhvat -Kozara-) u cilju ponovnog čišćenja Kozare. Peta krajiška NOU brigada je izbegla odlučne sudare, pa se, sklonivši ranjenike, 21. i 24. oktobra, u dva pravca, probila u Podgrmeć. Do 27. oktobra neprijatelj je krstario Kozarom vršeći represalije, aus. Jelovcu i s. Palančištu (kod Prijedora) pobio oko 620 ljudi, žena i dece.

2. 1. 1943 Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito izdao naredbu kojom se, na osnovu rešenja VS, siromašnom stanovništvu Kozare dodeljuje novčana pomoć u iznosu od milion kuna.

13. 1. 1943 U s. Knežici (kod Prijedora) jedinice 5. krajiške (kozarske) NOU brigade napale žandarmerijsku i nemačku posadu. Sutradan, posle desetočasovne borbe, one su se povukle, pretrpevši gubitke od 2 mrtva i 6 ranjenih. Neprijatelj je imao 5 mrtvih i ranjenih žandarma.

25. 2. 1943 Delovi domobranske 4. pešadijske divizije i nemačke snage iz Prijedora i Bos. Novog napali 5. krajišku udarnu brigadu 4. udarne divizije NOVJ na Karanu. U borbama do 27. februara brigada je pretrpela velike gubitke, i povukla se na pl. Kozaru. Neprijatelj je imao 6 ranjenih i mrtvih i 22 zarobljena.

23. 4. 1943 Kod s. Kozare (na putu Goražde-Čajniče) delovi 1. proleterske udarne brigade 1. proleterske udarne divizije NOVJ razbili ojačanu četu 2. bataljona 369. puka nemačke 369. legionarske divizije i naneli joj znatne gubitke, zaplenivši 2 minobacača, 2 p. mitraljeza, 5 kara i 50 konja.

7. 5. 1943 S linije Bos. Dubica – Bos. Kostajnica – Bos. Novi – Prijedor – Lijevče polje – Bos. Gradiška delovi nemačke 114. lovačke divizije i domobranskog 2. korpusa (ukupno 9 bataljona) počeli devetodnevni koncentrični napad (operaciju -Ulrih-) u cilju uništenja 5. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ na Kozari i Prosari. Brigada je, veštim manevrima, izbegla sukobe s jačim neprijateljskim kolonama i gotovo bez gubitaka se održala na pl. Kozari.

26. 5. 1943 Na pl. Kozari, po naređenju Štaba 2. bosanskog udarnog korpusa NOVJ, od 5. bataljona 5. krajiške NOU brigade, prezdravelih boraca i mobilisanog ljudstva s Kozare formiran Kozarski NOP odred. (Odred je za 20 dana narastao na deset četa.)

27. 5. 1943 Na pl. Kozari održana okružna konferencija SKOJ-a: u prisustvu delegata 102 skojevska aktiva pretresen dotadanji rad, popunjena rukovodstva i donesene odluke da se ubrza stvaranje i učvršćivanje organizacija USAOJ-a, pionira i radnih četa.

29. 5. 1943 Maršujući s Kozare za srednju Bosnu 5. krajiška NOU brigada razbila manju žandarmerijsko-domobransku posadu, zauzela s. Klašnice (kod Banje Luke) i prešla r. Vrbas.

1. 6. 1943 Po naređenju VŠ NOV i POJ formirana 11. udarna divizija NOVJ, u čiji su sastav ušli 5. i 12. krajiška NOU brigada i Banjalučki i Kozarski NOP odred. (Formirana je kao 12. udarna divizija NOVJ, a preimenovana je 19. avgusta 1943. u 11. udarnu diviziju NOVJ.)

9. 6. 1943 Na Kozari počela dvodnevna okružna konferencija KPJ za Kozaru, kojoj je prisustvovalo 127 delegata. Pošto je pretreseno stanje svih partijskih organizacija, odlučeno je da se preduzmu mere za obnovu organa narodne vlasti i za bržu popunu Kozarskog NOP odreda, da bi ovaj mogno primiti zadatke 5. krajiške NOU brigade.

16. 6. 1943 U s. Koturovima (kod Bos. Dubice), na konferenciji kojoj je prisustvovalo 150 delegata NO odbora s Kozare, izabran ONO odbor za Kozaru.

28. 7. 1943 Između ž. st. Volinje i Dobrljina (na pruzi Sunja – Bos. Novi) delovi Kozarskog NOP odreda uništili nemačko-domobranski vojni transport. Poginulo je 140 vojnika uglavnom nemačkih i zarobljeni su 22 domobrana i 2 ustaše.

17. 8. 1943 U s. Blagaju (na pruzi Prijedor – Bos. Novi) 1. bataljon Kozarskog NOP odreda bez borbe zarobio četu domobrana.

25. 8. 1943 Kod s. Brezičana (na putu Prijedor – Bos. Novi) Kozarski NOP odred dočekao u zasedi protivtenkovski i izviđački bataljon nemačke 373. legionarske divizije, te u borbi uništio 1. četu protivtenkovskog bataljona, 32 automobila, 9 motocikla, 3 protivtenkovska topa 50 mm, a zaplenio pored ostalog, 6 protivtenkovskih topova sa 1.450 granata.

27. 8. 1943 U s. Lamovitoj (na putu Banja Luka – Prijedor) Kozarskom NOP odredu predala se 6. četa 2. bataljona domobranskog 7. lovačkog puka s kompletnim naoružanjem.

31. 8. 1943 Sedam nemačkih i domobranskih bataljona iz Prijedora, Bos. Novog, Bos. Kostajnice i Bos. Dubice počeli akciju čišćenja protiv Kozarskog NOP odreda. Odred je, međutim, izbegao udare neprijateljskih glavnih kolona, pa je akcija posle dva dana obustavljena ne postigavši nikakav uspeh.

8. 9. 1943 Na Kozari, po naredbi Štaba I- bosanskog udarnog korpusa, od Kozarskog NOP odreda formirana 11. krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ, sastava: 3 bataljona.

26. 9. 1943 Izabran Okružni odbor AFŽ-a za Kozaru.

12. 10. 1943 Bos. Dubicu zauzeli 11. krajiška udarna brigada i Kozarski NOP odred 4. udarne divizije NOVJ posle 12-časovne borbe protiv bataljona domobranskog 12. pešadijskog puka i bataljona ustaša. Zarobljeno je 128 domobrana i 5 oficira, a jedan deo domobrana povukao se na levu obalu Une. Zaplenjeno je: 322 puške, 7 p. mitraljeza, 3 mitraljeza, 3 bacača, 15 automata i drugog ratnog materijala. U Bos. Dubici je porušen most na r. Uni.

2. 11. 1943 Između Bos. Novog i Dobrljina Kozarski NOP odred minirao prugu i uništio lokomotivu i 2 vagona transportnog voza. Poginulo je oko 60 i ranjeno oko 60 nemačkih vojnika.

12. 11. 1943 Između Prijedora i Bos. Novog Kozarski NOP odred minirao prugu i napao neprijateljski voz. Spaljeno je 10 vagona, a oštećeni su lokomotiva i nekoliko vagona. Zarobljena su 22 neprijateljska vojnika, dok se izvestan broj utopio u r. Sani.

20. 11. 1943 Na pru:d Kostajnica – Bos. Novi Kozarski NOP odred minom izbacio iz šina neprijateljski transportni voz i zatim ga napao. U dvočasovnoj borbi je poginulo, ranjeno i u r. Uni se podavilo oko 150 neprijateljskih (većinom nemačkih) vojnika, a zarobljeno 50 nemačkih vojnika i 2 oficira. Kozarski NOP odred je imao 7 mrtvih i 11 ranjenih.

1. 12. 1943 Kod s. Kozarjevog Kala (blizu Novog Mesta) jake nemačke snage napale 2. artilierijski divizion 15. divizije NOVJ. Posle oštre borbe, u kojoj je pretrpeo gubitke od 2 mrtva i 8 ranjenih, divizion se prebacio na Novu goru.

3. 1. 1944 S linije Derventa-Teslić-Sarajevo-Konjic-Jablanica i iz Banje Luke glavnina nemačkog 5. SS brdskog armijskog korpusa i delovi nemačkog 15. i 69. korpusa otpočeli operaciju u cilju odbacivanja 1. proleterskog udarnog i 5. udarnog korpusa NOVJ sa glavne komunikacije Slav. Brod – Sarajevo – Mostar. Trebalo je brzim prodorom razbiti njihove jedinice i izbiti u dolinu r. Vrbasa, odakle odmah produžiti dejstva glavninom ka Livanjskom i Duvanjskom polju, a slabijim delovima, preko Kozare, ka dolini Une. Operacija je trajala do 24. januara.

10. 1. 1944 Jače nemačke, ustaške i domobranske snage iz Bos. Gradiške i s. Ivanjske otpočele napad na slobodnu teritoriju Kozare, ali su ih 6, 8. i 11. krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ, Kozarski i Gradiško-lijevčanski NOP odred razbili i odbacili u polazne garnizone.

16. 2. 1944 Blizu Kozarca 2. bataljon 11. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ vodio borbu protiv jednog domobranskog bataljona (ojačanog sa 3 tenka) i naneo mu gubitke od oko 15 mrtvih i 20 ranjenih. Gubici bataljona: 6 ranjenih boraca.

21. 3. 1944 Na pruzi između s. Omarske i Kozarca (kod Prijedora) delovi 8. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ uništili voz, nanevši neprijatelju gubitke od oko 20 mrtvih i zaplenivši 4. p. mitraljeza, 1 mitraljez i 1 top.

13. 4. 1944 Na pruzi ž. st. Kozarac-Prijedor 8. krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ uništila voz i nanela neprijatelju gubitke od 96 mrtvih vojnika.

13. 4. 1944 Blizu s. Kozarevine (kod Foče) četnici Drinskog korpusa (jačine oko 800 četnika) napali i zarobili jedan deo bolnice 27. udarne divizije NOVJ. ali ga je, protivnapadom, oslobodio 1. bataljon 16. muslimanske udarne brigade. Bolnica i bataljon su imali 10 mrtvih i 70 nestalih boraca.

14. 4. 1944 Između Prijedora i ž. st. Kozarca 8. krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ, uz pomoć omladine, porušila železničku prugu u dužini od 9 km.

2. 5. 1944 Između Kozarca i s. Petrovog Gaja (kod Prijedora) Kozarski NOP odred razrušio 5 km železničke pruge.

11. 5. 1944 Dve kolone nemačke 373. legionarske divizije, jedna nastupajući iz Prijedora prema Kozarcu a druga iz Prijedora prema s. Ćeli, uspele su okružiti deo jedinica 4. udarne divizije 5. udarnog korpusa NOVJ. Posle oštre borbe jedinice 4. udarne divizije su izvršile proboj na r. Gomjenici i preko pruge Prijedor-Kozarac izbile na pl. Kozaru. Neprijateljski gubici: 15 mrtvih i više ranjenih. Gubici jedinica NOVJ: 14 mrtvih, 39 ranjenih i 104 nestala borca; izgubljena su 4 minobacača, 5 p. mitraljeza i 50 pušaka.

13. 5. 1944 Između s. Ravnice i s. Dobrljina (na pruzi Bos. Novi – Kostajnica) diverzantska četa Kozarskog NOP odreda minom oštetila nemački oklopni voz. Poginulo je 20 nemačkih vojnika.

15. 5. 1944 Po naređenju Štaba 4. udarne divizije NOVJ, od čete Kozarskog NOP odreda i po 20 boraca 6. i 11. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ formiran Timarski NOP odred.

26. 5. 1944 Na prazi Dobrljin – Bos. Novi diverzantska četa Kozarskog NOP odreda minom uništila neprijateljski teretni voz od 7 vagona. U vozu je poginulo 12 vojnika.

9. 6. 1944 Jedinice 4. udarne divizije 5. udarnog korpusa NOVJ izvršile neuspeo napad na Kozarac (kod Prijedora) koji su branile nemačke i ustaške jedinice. Neprijatelj je imao 10 mrtvih i 15 ranjenih, jedinice NOVJ – 1 ranjen borac.

17. 6. 1944 Kod s. Dobrljina (na pruzi Bois. Novi – Kostajnica) delovi 11. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ, u sadejstvu sa delovima Kozarskog i Gradiško-lijevčanskog NOP odreda, minama uništili neprijateljski voz od 11 vagona. Neprijatelj je imao oko 40 mrtvih i veći broj ranjenih. Gubici jedinica NOVJ: 4 ranjena borca.

28. 6. 1944 Delovi 4. i 39. divizije NOVJ izvršili neuspeo napad na Kozarac (kod Prijedora). Gubici neprijatelja: 35 mrtvih i 30 ranjenih vojnika. Gubici jedinica NOVJ: 6 mrtvih i 6 ranjenih boraca.

9. 7. 1944 Jedanaesta krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ zauzela Kozarac (kod Prijedora) koji su branile ustaše. U borbi je poginulo 206 a ranjeno 58 ustaša, dok je 11. brigada imala 8 mrtvih i 16 ranjenih boraca.

10. 7. 1944 U s. G. Podgracima (kod Bos. Gradiške), u prisustvu 430 delegata, završila dvodnevni rad II okružna konferencija USAOJ-a za Kozaru.

12. 7. 1944 Na putu Prijedor-Kozarac glavnina 11. krajiške udarne brigade 4. udarne divizije NOVJ napala neprijateljsku kolonu i nanela joj gubitke od oko 57 mrtvih i 65 ranjenih (a sama imala 3 ranjena borca).

17. 7. 1944 Na putu između Prijedora i Kozarca 11. krajiška udarna brigada 4. udarne divizije NOVJ vodila osmočasovnu borbu protiv dva neprijateljska bataljona i nanela im gubitke od 124 mrtva i 114 ranjenih vojnika, dok je sama imala 4 mrtva i 15 ranjenih boraca.

21. 7. 1944 Jedanaesta brigada 4. udarne divizije NOVJ i Kozarski i Gradiško-lijevčanski NOP odred napali na Bos. Dubicu koju su branile ustaše. Napad nije uspeo zbog dolaska pojačanja neprijatelju. U borbi je izbačeno iz stroja oko 150 ustaša. Brigada je imala 2 mrtva i 18 ranjenih boraca.

28. 7. 1944 Naredbom Štaba 5. udarnog korpusa NOVJ, od Kozarskog, Gradiško-lijevčanskog i Timarskog NOP odreda formirana Kozarska grupa NOP odreda.

15. 8. 1944 Delovi Kozarske grupe NOP odreda zauzeli ustaško uporište u s. Bačinu (kod Bos. Dubice), ubili 20 i ranili 30 ustaša, zaplenili 3 puške, 6 pari cipela, 6 šinjela, 6 konja i spalili 3 vagona pšenice i 10 vagona sena.

27. 8. 1944 Između Dobrljina i Volinje (na pruzi Bos. Novi – Kostajnica) delovi Kozarske grupe NOP odreda napali na nemački transportni voz. Poginulo je 35 i ranjeno 20 nemačkih vojnika; uništeno je 6 vagona. Jedan partizan je poginuo a 10 partizana je ranjeno.

14. 9. 1944 Između Bos. Novog i s. Dobrljina delovi Kozarske grupe NOP odreda minom poručili železničku prugu na 40 mesta, srušili 4 km tt linije i železnički most dužine 8 metara.

18. 9. 1944 U Krupnju četnički Cerski korpus i delovi jednog bataljona SDS napali 5. krajišku (kozarsku) udarnu brigadu 11. udarne divizije i odbacili je prema s. Stolicama.

27. 9. 1944 Nastupajući iz Bos. Gradiške radi deblokade snaga u Banjoj Luci, nemačka borbena grupa -Panvic- odbacila 8. krajišku udarnu brigadu 4. udarne divizije NOVJ i 13. krajišku udarnu brigadu 39. divizije NOVJ na istočne padine pl. Kozare i prodrla u Šibića Han.

27. 9. 1944 U s. Metkoviću (kod Šapca) tri bataljona 5. krajiške (kozarske) udarne brigade 11. udarne divizije NOVJ razbila grupu od oko 1000 četnika.

28. 9. 1944 U rejonu s. Klašnica spojile se nemačke borbene grupe -Panvic- i -Rudno-, zatim produžile dejstva ka Banjoj Luci i deblokirale posadu. Jedinice 5. udarnog korpusa NOVJ povukle su se s linije Banja Luka – Bos. Gradiška na istočne padine pl. Kozare i u okolini Banje Luke.

1. 10. 1944 U s. Hodžinom Selu (kod Šapca) 4. bataljon 5. krajiške (kozarske) udarne brigade 11. udarne divizije NOVJ napao nemačke vojnike i odbacio ih u Šabac.

2. 10. 1944 Prvi bataljon 5. krajiške (kozarske) udarne brigade 11. udarne divizije NOVJ napao na nemačke vojnike i četnike u s. Dumači, ali bez uspeha, jer je neprijatelju stiglo pojačanje iz Šapca. Neprijatelj je imao 5 mrtvih i više ranjenih, a 5. brigada – 2 poginula i 2 nestala borca.

5. 10. 1944 Iz Šapca nemački vojnici, podržavani tenkovima, izvršili ispad, ali su ih s položaja kod s. M. Vranjske, s. Mišara, s. Orida, s. Kormana i s. Majura odbile jedinice 2. vojvođanske udarne brigade 16. udarne divizije NOVJ i 1. i 2. bataljon 5. krajiške (kozarske) brigade 11. udarne divizije NOVJ. Neprijatelj je imao oko 45 mrtvih i ranjenih. Oštećena su 2 tenka. Jedinice NOVJ imale su 3 mrtva i 4 ranjena borca.

10. 10. 1944 Na nemačke jedinice u s. Mislođinu (kod Obrenovca) neuspešno napala 5. krajiška (kozarska) brigada 11. udarne divizije NOVJ. Brigada je imala 6 mrtvih i 11 ranjenih boraca.

12. 10. 1944 Po naredbi Štaba 5. korpusa NOVJ, od Kozarske grupe NOP odreda (Kozarskog, Gradiško-lijevčanskog i Timarskog) i novih boraca formirana 20. krajiška NOU brigada.

15. 10. 1944 Posle dvanaest časova oštre borbe protiv nemačkih jedinica 5. krajiška (kozarska) udarna brigada i jedan bataljon 12. krajiške udarne brigade 11. udarne divizije NOVJ oslobodili s. Žarkovo (kod Beograda). Neprijatelj je imao 30 mrtvih, 40 ranjenih i 55 zarobljenih. Zaplenjeno je: 6 protivtenkovskih topova, 2 protivavionska mitraljeza, 2 vagona artiljerijske municije, 60 pušaka i dosta drugog materijala. Peta brigada je imala 24 poginula i 32 ranjena borca.

20. 10. 1944 Posle sedmodnevnih borbi, lomeći uporan otpor delova nemačke armijske grupe -Felber-, 1. armijska grupa NOVJ (1. proleterski i 12. udarni korpus) i jedinice 3. ukrajinskog fronta Crvene armije oslobodili Beograd, glavni grad Jugoslavije. Hiljade Beograđana uzele su učešća u borbama za oslobođenje svoga grada. Neprijatelju su naneti veliki gubici u ljudstvu i materijalu. Poginulo je oko 15.000 a zarobljeno oko 9.000 nemačkih vojnika i oficira. Jedinice Crvene armije imale su oko 1.000 poginulih a jedinice NOVJ 2.952 poginula, među kojima politički komesar 5. krajiške (kozarske) NOU brigade Mahmud Ibrahimović Mašo, komandant bataljona u 1. proleterskoj NOU brigadi Dušan Milutinović, politički komesar bataljona u 1. proleterskoj NOU brigadi Blažo Popivoda i komandant bataljona u 8, crnogorskoj NOU brigadi Milisav Đurović, narodni heroji.

2. 11. 1944 Jedinice 39. divizije 5. udarnog korpusa NOVJ, posle devetočasovne borbe, odbile ispad 2.500 ustaša iz Bos. Dubice prema slobodnoj teritoriji Kozare, nanevši im gubitke od 40 poginulih, 30 ranjenih i 1 zarobljenog i zaplenivši p. mitraljez, 3 puške, 20 ručnih bombi i 2.000 metaka.

29. 11. 1944 Na konferenciji NOF-a za okrug Kozaru izabran Okružni odbor NOF-a.

6. 1. 1945 Na liniji s. Špišić-Bukovica – s. Lozan – s. Stari Gradac (kod Virovitice) jedinice 32. i 33. divizije NOVJ i 18. udarne brigade 40. divizije NOVJ izvršile napad na nemačke jedinice i prinudile ih da se povuku na liniju s. Pitomača – s. Otrovanec – s. Grabovnica – s. Kozarevac – s. Suha Katalena.

13. 2. 1945 Spajanjem komandi podgrmečkog i kozarskog vojnog područja, po naređenju Štaba 5. udarnog korpusa NOVJ, formirana Komanda prijedorskog vojnog područja.

Fotografije

Ustaše odvode narod sa Kozare u sabirne logore, 1941.
Grupa boraca u kozarskom partizanskog odreda 1941/1942.
Prva krajiška NOU brigada formirana je u Lamovitoj pod Kozarom, 21.maja 1942. Sastavljena je od boraca sa šireg područja Bosanske krajine. Snimak prikazuje deo brigade na dan formiranja,postrojene ispred osnovne škole.
Ustaše odvode narod posle ofanzive na Kozaru (kod Bosanske Dubice) juna 1942.
Nemci sprovode narod sa Kozare.
Narod i vojska u zbegu na Kozari 1942 godine
Sprovođenje zbegova se Kozare.
Zločin ustaša na Kozari.
Žene i deca sa Kozare u ustaškom logoru u Daruvaru. 1942, godine.
Kozarčani u očekivanju transporta za koncentraciobi logor, 1942.
Deca sa Kozare u logoru Stara Gradiška posle kozaračke ofanzive, jula 1942.
Deca sa Kozare u logoru Stara Gradiška posle kozaračke ofanzive, jula 1942.
Milja i Rosa Zlokapa, zarobljene u ofanzivi na Kozari 1942. godine. Posle bekstva priključile su se Trećem bataljonu Sedamnaeste siavonske brigade.Poginule 1943.godine.
Borci 5 kozarske brigade u centralnoj Bosni,1943.
Deca sa Kozare oslobođena iz logora i dovedena u Janj kod Jajca, 1943.
Izvlačenje topa na položaj, Kozare 1944 godine.
Prenos ranjenika na Kozari 1944 godine.
Komandant 11. (kozarske) krajiške brigade Miloš Šiljegović) sa najmlađjim borcem divizije kurirom Zvijerac Nikolom koji je pobegao iz Jasenovca sa grupom kada je imao 12 – 13 godina.
Okružni narodni zbor na Kozari, 2. avgusta 1944 godine. Oblasna omladinska ekipa izvodi narodna kola.

IZVOR: ZNACI.net

Veb-mesto pokreće WordPress.com.