Tokovi rijeka koji opasuju Kozaru i Potkozarje

RIJEKA GOMJENICA

Izvire ispod Pavićkih brda na visini od 573 m. Njena izvorišna ćelenka je između Dobrnje i Manjače. U nekim izvorima stoji da je ispod Zmijanja. Gomjenica teče prema sjeverozapadu 13 km uskom dolinom do nadmorske visine 232 m i mjesta Jarak. Na svom toku od izvora do Jarka Gomjenica ima pad korita 26 m po 1 km. To je prava planinska tekućica. Od Jarka Gomjenica okreće svoj tok prema istoku i teče proširenom dolinom 5 km. do Bronzanog Majdana i nadmorske visine 194 m. Tu se njen pad smanjuje i iznosi 7 m po 1 km. Od Bronzanog Majdana Gomjenica okreće svoj tok prema sjeverozapadu. Ona teče proširenom dolinom koja nakon 10 km toka prelazi u Prijedorsko-omarsku kotlinsku ravan sa nadmorskom visinom od 160 m. Na ovoj dužini Gotnjenica ima pad korita 3 m po 1 km.
Od Kremenovića Gomjenica okreće svoj tok prema zapadu prostranom Prijedorsko- Omarskom kotlinom u dužini od 8 km i do nadmorske visine 147 m. Na ovoj dužini Gomjenica ima pad korita 1,6 m po 1 km. Gomjenica nastavlja tok prema sjeverozapadu, vijuga stvara meandre sve do Prijedra i tu se nakon 13 km toka ulijeva u Sanu, kao desna pritoka, na nadmorskoj visini 133 m. Na ovoj dužini Gromjenica ima pad korita 1 m po 1 km. To je prava ravničarska rijeka koja dnom Prijedorske kotline pravi meandre i razliva se preko mrtvaja. Na ovom dijelu na- pravljen je i prostrani ribnjak Saničani koji se snabdijeva vodom iz Gomjenice. Na dijelu toka od Bronzanog Majdana do Prijedora Gomjanica prima mnoge pritoke sa desne strane od Kozare. U Gomjenicu se ulijevaju rječica Brkolos, Prekuša, Bistrica, Krivaja, Lamovita, Stupnica i Slatina. Ove rječice imaju male količine vode i za vrijeme ljetne suše većina ih presuši.
U svom gornjem toku Gomjenica protiče kroz brdovit kraj, pa zbog velikih kiša i otopljenog snijega lako nabuja, naročito u proljeće i jesen, pa se od sela Jelićka kroz ravnicu do ušća u Sanu izlije i često poplavi velike površine usjeva i livada. Tada se pored rijeke zadržavaju bare i močvare duže vremena. U toku je regulacija toka Gomjenice. Gomjenica raspolaže sa znatnom vodenom masom u toku cijele godine pa je zemljište pored njenog toka pod bujnom vegetacijom. Za vrijeme maksimalnog vodostaja Gomjenica se ne može pregaziti kroz Prijedorsku kotlinu. Za prelaz njenog toka potrebni su čamci ili mostovi. U toku maksimalnog vodostaja Gomjenica je prirodna granica. Od izvora do ušća Gomjenica teče u dužini od 49 km. Na cijeloj dužini toka ima pad 8,9 m po 1 km. Od izvora do Omarske teče kao planinska rijeka (34 km), a ostalih 15 km do Prijedora je prava ravničarska rijeka.


RIJEKA SANA

Sana izvire kod Medne u opštini Ribnik, a ulijeva se u Unu kod Novog Grada. Svojim tokom, koji iznosi 138 km povezuje opštine Ribnik, Ključ, Sanski Most, Prijedor i Novi Grad. Postoji legenda o tome kako su rimski legionari, poslije bitke, zacijeljivali rane prilikom prelaska kroz rijeku Sanu i vjeruje se da je ime nastalo od latinske riječi “sana” što znači zdrava. U prošlosti je bila još od većeg značaja za grad Prijedor jer je na njoj bio razvijen i plovni saobraćaj. Prijedorska trgovačka flota je početkom XIX vijeka u posjedu imala 70-tak plovila nosivosti do 20 tona. U gornjem toku Sane od ribljih vrsta zastupljene su pastrmka, klen i mladica, a u srednjem i donjem toku šaran, som, plotica, mren i smuđ.

Rijeka Gomjenica, desna pritoka Sane, samo dijelom donjeg toka prolazi kroz Prijedor. Ona ima lepezast sliv zbog čega dolazi do veće koncentracije količine vode, što rezultira naglim nadolaskom velikih voda. 

Na području opštine Prijedor, značajno je pomenuti da se nalaze i četiri jezera:

Saničani , vještačko jezero – ribnjak. Osnovano je 1903. godine i osim proizvodnje svježe ribe, što je i njihova glavna djelatnost, organizuje i lov u svom vlastitom lovištu površine 40 km². U lovištu se lovi sitna divljač, divlje patke, fazani i druge ptice;

Ljubija , vještačko jezero, nalazi se na 15 km jugozapadno od Prijedora;

Tomašica , nalazi se na 20 km južno od Prijedora;

Gradina , nalazi se na 25 km jugoistočno od Prijedora.


RIJEKA UNA

Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo “jedna” ili “jedina”. 
Za rijeku Unu se sa pravom može reći da je jedna i jedina rijeka u Bosni i Hercegovini koja se svojom ljepotom i bogatstvom sedrenih tvorevina izdvaja od ostalih. 
Cijelim svojim tokom čista smargdnozelena voda rijeke Une stvorila je najljepšu igru vode i svijetlosti, stvarajući niz hidroloških, geomorfoloških i drugih fenomena među kojima se ističu mnogi sedreni oblici, brzaci, vodopadi, ade i riječna jezera. 
Una je svojim procesom stvaranja sedre i sedrenih fenomena unikatna prirodna pojava na teritoriji Bosne i Hercegovine. 
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i Hrvatske. 
Po nekim pretpostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi uno, što ima značenje jedna, jedina. 

Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice, i protiče kroz: 
◦ Martin Brod 
◦ Kulen Vakuf
◦ Ripač
◦ Bihać
◦ Krupu
◦ Otoku
◦ Novi Grad
◦ Kostajnicu
◦ Kozarska Dubicu
◦ Jasenovac

Ulijeva se u Savu blizu mjesta Jasenovac.  Njene glavne pritoke su Sana, Unac, Krušnica i Klokot. 
Ukupna dužina ove ljepotice koja pripada crnomorskom slivu je oko 212 km. 
Površina njenog sliva je 10,400km2


RIJEKA VRBAS

Vrbas je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 235 km, sa površinom sliva oko 6386 km2. 
Nastaje od dva vrela na južnoj padini planine Vranice (Zec-Planini).
Izvire na 1.530 metara nadmorske visine i drenira centralni dio sjevernih padina Dinarskog planinskog masiva. Kod Srpca se ulijeva u rijeku Savu na 96 metara nadmorske visine. 
Na svom putu od izvora do ušća usjeca kompozitnu dolinu, prolazeći kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjalučku kotlinu i Lijevče polje.
Pri tom stvara tri karakteristične cjeline: u gornjem toku od izvora do Jajca je planinska rijeka s mnogo brzaka i slapova, u srednjem toku, od Jajca do Banje Luke, sa naglašenim padom korita probija se kroz duboki krečnjački kanjon, a u donjem toku, od Banje Luke do ušća, tipična je ravničarska rijeka.
Ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 kilometara, a najznačajnije su Ugar, Crna Rijeka, Pliva i Vrbanja.

Prosječan pad glavnog toka je 6 m/km, što ga čini atraktivnim za hidroenergetsko korišćenje.
Prosječna nadmorska visina je oko 690 m.n.m.. Prosječne godišnje padavine kreću se odo oko 800 l/m2 pri ušću Vrbasa u Savu do oko 1500 l/m2 na južnom dijelu sliva. 
Prosječno višegodišnje oticanje sa sliva rijeke Vrbasa iznosi oko 132 m3/s. Prosječno specifično oticanje iznosi oko 20,7 l/s/km2. Prosječni koeficijent oticaja je oko 0,59.
Režim toka vode u slivu rijeke Vrbas je neravnomjeran. Minimalni proticaji padaju na oko 22-23% od prosječnog višegodišnjeg proticaja. Ekstremno i do 10% na Vrbasu kod Gornjeg Vakufa i na ušću Vrbanje.
Maksimalni proticaji su od pet puta veći od srednjih višegodišnjih proticaja.
Velike vode pojavljuju se u periodu mart-maj, a najizraženije su u aprilu. Malovodni periodi se javljaju u periodu avgust-septembar, sa minimalnim proticajem u avgustu.
Na cjelokupnom svom toku, Vrbas je stvorio idealne uslove za razvoj biodiverziteta. Litice kanjona Vrbasa su dom orlovima, sokolovima i jastrebovima. .
Njegovim zelenim vodama plivaju lipljen, pastrmka i mladica, pa je ova prelijepa rijeka jedna je od najatraktivnijih za ribolovce..
Na njegovim obalama ili u njihovoj neposrednoj blizini nalaze se gradovi Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Banja Luka. Na slivu Vrbasa živi oko 500.000 stanovnika..


RIJEKA SAVA

Rijeka Sava je jedna od najzanimljivijih i najsloženijih evropskih rijeka. Nastala je na ušću dvije Slovenske rijeke – Sava Bohjinjka i Sava Dolinka, koje obje imaju jako zanimljivu formaciju. Veličanstveni, 78m visok vodopad Savica se nalazi blizu Bohinja. Voda iz Savice pada u Bohinjsko jezero iz kojeg zatim izlazi kratka rijeka zvana Jezernica koja se nakon samo 100 metara spaja s potokom Mostnicom, tvoreći Savu Bohinjku. S druge strane, Sava Dolinka izvire kao potok Nadiža u dolini Tamar u Julijskim Alpama. Na nadmorskoj visini od 1222 m tone pod površinu i ponovno izvire kao Sava Dolinka, 5 kilometara dalje. Sljedećih 45 kilometara teče dolinama u blizini Kranjske Gore, kroz Jesenice, između Bleda i Berga, a kod Radovljice se spaja sa Savom Bohinjkom u rijeku Savu.

Da li ste znali?

Cijelim svojim tokom Sava prima vodu iz gotovo 250 pritoka!

Na svom izvoru Sava je široka samo nekoliko metara, ali na ušću u Dunav u Beogradu široka je gotovo 300 metara. Na Savinom putu dužine 926 kilometara mogu se naći različita staništa. U gornjem dijelu je prava kraška rijeka: brza, divlja i bistra, a prema ušću je sporija i mutnija. Zajedno s pritokama poput Ljubljanice, Sutle, Kupe, Une, Vrbasa, Bosne i Drine, sliv rijeke Save jedan je od najbolje očuvanih i najraznolikijih riječnih sistema u Evropi. Iako je velik dio rijeke izmijenjen izgradnjom brojnih velikih hidroelektrana u Sloveniji, ostatak toka još je uvijek dobro očuvan. Unatoč općem mišljenju javnosti da je rijeka Sava zagađena, ona je i dalje u izuzetno dobrom stanju i dokaz je broj zaštićenih područja čiji je glavni fenomen Sava. Čak 64% njezinog toka zaštićeno je u različitim kategorijama, a neka područja imaju značajnu globalnu vrijednost, poput Parka prirode Lonjskopolje, uvrštenog na Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja. Rijeka Sava opskrbljuje velike količine vode podzemnim rezervoarima vode i okolnim poljima. Važan je element pejzažne raznolikosti i stanište mnogih vrsta. Aktivni dio poplavnog područja, koji je poplavljen za vrijeme velikih voda, presudan je za mrijest riba i završetak životnog ciklusa mnogih organizama.

Ne zaboravimo da se u tom periodu obnavljaju podzemni rezervoari vode uz rijeku i njene pritoke. Svi ti elementi zajedno čine izuzetno dragocjen i vrijedan ekosistem koji moramo zaštititi jer o njemu ovise mnogi životi i privreda.

Da li ste znali?

Kako je rijeka Sava dobro očuvana, u njoj i uz nju možemo pronaći brojne rijetke i ugrožene vrste i staništa. Duž rijeke postoje prostrana plodna područja koja se koriste za proizvodnju hrane i velike poplavne šume hrasta lužnjaka jedinstvene u Evropi.

Podjela rijeke zbog izgradnje hidroelektrana, prekomjernog vađenja sedimenta, razvoja plovidbe i razvoja takozvane sive infrastrukture za odbranu od poplave najveće su prijetnje rijeci Savi. . Brane u rijeci sprečavaju migraciju vodenih organizama i transport sedimenta, zbog čega se događa usjecanje korita i razina podzemne vode smanjena je za nekoliko metara. Prekidajući vodeni ekosustav, prirodni pročišćivači – organizmi koji se hrane organskom materijom – nestaju. Ako se trend smanjenja podzemnih voda nastavi, šume i poljoprivredna područja će se još više isušiti. Također će ozbiljno ugroziti bunare iz kojih grad Zagreb i druga naselja dobivaju pitku vodu. A da ne spominjemo stabilnost zgrada u blizini rijeke, koja bi bila jako narušena.

Na međunarodnom nivou upravljanje rijekom Savom zasniva se na Planu upravljanja slivom rijeke Save koji provodi Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Sve države na Savskom toku formirale su nekoliko nacionalnih tijela koja upravljaju rijekom u okviru svojih aktivnosti i nadležnosti.

Članovi mreže SavaParks također su učestvovali u razvoju različitih publikacija poput Savske bijele knjige i Eko-master plana za rijeke Balkana, koje daju preporuke za upravljanje rijekama zasnovane na najnovijim saznanjima i nude rješenja za održivo upravljanje rijekama u korist ljudi i prirode. Bijela knjiga o Savi dostupna je na ovoj web stranici u kategoriji „Publikacije“, a Eko-master plan za rijeke Balkana izradili su RiverWatch iz Austrije i EuroNatur iz Njemačke i dostupan je na njihovim web stranicama ili na ovom linku.

// savaparks.eu //

Powered by WordPress.com.

Gore ↑

%d bloggers like this: