Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Vaskrs – Vaskrsenje Hristovo.

Proslava je počela je ponoćnim bogosluženjima, a nastavlja se svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su uskršnja jaja koja se, prema običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove se „čuvarkuća“.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Vjeruje se da je tog dana Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adam i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. Zbog značaja ovog praznika svaka nedjelja tokom godine je posvećena vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju posle punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevice ili neposredno poslije nje, ali nikada prije ravnodnevice.

Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji. U cijelom hrišćanskom svijetu, za ovaj praznik je vezan i običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Farbanje jaja je jedan od najljepših i najradosnijih običaja. Domaćice, po ustaljenoj tradiciji, farbaju jaja na Veliki petak.

Prije farbanja jaja se mogu šarati. Naime, perom za pisanje ili nečim sličnim na jaje se nanosi rastopljeni vosak. Pero se najprije zagrije na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, poslije farbanja na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično ispisuje H. V. i V. V. („Hristos voskrese“ i „Vaistinu voskrese“), crtaju krstići, cvjetići i druge lijepe figurice. U novije vrijeme izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike i one mogu da se zalijepe na jaja.

Simbolika

Jaja se farbaju u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosnica, djevojka koja je sa Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja i kojoj se Hristos prvi javio po vaskrsenju, putovala u Rim da propovijeda jevanđelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, prema vjerovanju, u znak pažnje kao novogodišnji poklon predala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos voskrese“.

Crvena boja simbolizuje Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Po vjerovanju, vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve.

Slavlje

Kada osvane dan Hristovog vaskrsenja, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu sa svojom djecom. Poslije službe narod se međusobno pozdravlja riječima „Hristos vaskrese!“ i „Vaistinu vaskrese!“ Taj pozdrav traje sve do Spasovdana. Kada se iz crkve dođe kući, svi ukućani se međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Zatim domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko ukućani ne umiju da otpjevaju vaskršnji tropar, naglas se čita očenaš i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Prvi ponedeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Tog dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima ovaj dan se obilježava i kao Zadušnice. Ide se na groblje, gdje se pale svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Toga dana se iznose ofarbana vaskršnja jaja na grob, a potom se dijele sirotinji.

Tucanje jajima

Na stolu stoji činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastaje takmičenje čije je jaje najjače. Prilikom „tucanja jajima“ izgovara se „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“. Na Vaskrs se prvo jede kuvano jaje, a onda sve ostalo. Ako vam u kuću dođe gost, prvo se dariva jajetom, pa onda ostalim jelima.